Školovanje

Osnovnu školu završio na Rabu, srednju školu u Rijeci,  matematiku i fiziku na PA u Puli, studij pedagogije i magisterij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorat znanosti obranio na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Nakon diplomiranja matematike i fizike na Pedagoškoj akademiji u Puli, izv. prof. dr. sc. Stjepan Staničić, diplomirao je pedagogiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij pedagogije završio je na istom fakultetu, te obranom teme Razvojna pedagoška djelatnost u školi, stekao naziv magistra znanosti i izabran u znanstvenog asistenta. Doktorsku disertaciju obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci – u području školskog menadžmenta – radnjom Vođenje odgojno-obrazovne djelatnosti u školi. U naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta/znanstvenog suradnika izabran je 2002. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora/višeg znanstvenog suradnika – u znanstvenom području društvenih znanosti – polje odgojnih znanosti, izabran je na Filozofskom fakultetu u Rijeci 2007. godine.

Radno iskustvo

Od učitelja u osnovnoj i nastavnika u srednjoj školi, pedagoga u osnovnoj i srednjoj školi, ravnatelja u osnovnoj i srednjoj školi, prosvjetnog savjetnika i ravnatelja Zavoda za školstvo – do sveučilišnog profesora.

Svoju profesionalnu karijeru započeo je 1968. godine radom u Osnovnoj školi „Krasno“ u Krasnu, kao učitelj matematike i fizike. Nakon toga je bio pedagog i ravnatelj u osnovnoj školi. Radio je kao nastavnik pedagogije i školski pedagog u Srednjoj školi u Senju te kao nastavnik, školski  pedagog  i  ravnatelj u Građevinskoj školi u Rijeci. Od 1981. godine radi u Zavodu za unapređivanje školstva u Rijeci (više od 20 godina) – na poslovima pedagoga Zavoda, prosvjetnog savjetnika za stručne suradnike, savjetnika za istraživanje i razvoj te savjetnika za ravnatelje u osnovnim i srednjim školama. Bio je voditelj Zavoda za školstvo u Rijeci (od 1991. do 1995.). Od 2003. godine radi kao nastavnik na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci i održava nastavu iz kolegija: Opća pedagogija, Metodika rada školskog pedagoga, Razvojna pedagoška djelatnost te Školski menadžment. Kolegij školski menadžment predavao je na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju pedagogije na Filozofskom fakultetu u Rijeci te na više drugih visokoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj (Zagrebu, Puli, Osijeku, Gospiću). Umirovljen je 2011. godine.

Stručni i znanstveni rad

Objavio je više od 170 stručnih i znanstvenih radova, recenzirao je znanstvene publikacije, sudjelovao u više znanstvenih projekata, radio studijske programe, mentorirao pedagoge (u školama, studente, magistrante i doktorande), vodio državna povjerenstva i udruge, održavao stručne skupove,…

Objavio je više od 150 stručnih i znanstvenih članaka, četiri knjige te 18 priručnika (kao koautor). U tom opusu valja izdvojiti dvije znanstvene monografije: Razvojno-pedagoška djelatnost u školi. Zagreb: Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SR Hrvatske (1989.) Menadžment u obrazovanju. Rijeka: Vlastita naklada. (2006.) Recenzirao je desetak stručnih i znanstvenih publikacija. Organizirao je brojne stručne skupove i održao brojna izlaganja na stručnim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je (i sudjeluje) u više istraživačkih projekata Ministarstva znanosti („Komparativna analiza hrvatskog i europskog školstva“, „Inovacijska škola“, „Curriculum osnovne škole“, „Primjena informatičke tehnologije u obrazovanju“, „Model obveznog školovanja – studija izvodljivosti“ – kao voditelj podprojekta „Ljudski potencijali za promjene hrvatskog školstva“, „Sveučilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskih procesa“). Bio je mentor studentima na izradi diplomskih radova i studentima poslijediplomskog znanstvenog studija na izradi magistarskih i doktorskih radnji. 

U procesu usklađivanja visokog obrazovanja Republike Hrvatske s europskim obrazovanjem, sudjelovao je u izradi novih nastavnih planova i programa za preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij pedagogije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, te na Filozofskom  i Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Odlukom Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske 2005. god. bio je recenzent u postupku vrednovanja studijskih programa.

Vodio je više državnih povjerenstava za izradu konceptualnih dokumenata iz područja upravljanja i razvoja u školstvu, te sudjelovao u izradi brojnih okvirnih i izvedbenih programa u svom specijalističkom području. Bio je član uredništva časopisa „Napredak“ i devet godina dopredsjednik Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, najstarije strukovne udruge pedagoga Hrvatske. Član je Hrvatskog pedagoško-književnog zbora i Hrvatskog pedagogijskog društva. Bio je član Vijeća za Nacionalni kurikulum. Vodio je tematsku radnu grupu na izradi Strategije upravljanje i rukovođenje ustanovama predtercijarnog obrazovanja u okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Bio je osnivač i stručni voditelj “Škole za ravnatelje” Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske. Uvršten je u “Dictionary of International Biography”, Cambridge (England) 1990/91. Za svoj stručni rad dobio je više priznanja i nagrada. 

Obiteljski život i hobiji

Oženjen je, ima dvije kćerke, četvero unučadi, drage prijatelje i više hobija.

Više od 40 godina u sretnom braku sa suprugom Marijom, rođ. Batistić. Kćeri imaju svoje obitelji. Artemida i Ante Grbeša imaju Mislava i Klasa, a Teuta i Walter di Santo imaju Luciju i Stefana.

Uz profesionalni rad ima više raznih područja interesa. Osim čitanja beletristike i popularne znanosti, veliko mu je zadovoljstvo informatička tehnologija (osobito otkrivanje i upoznavanje softvera različite namjene). Uz to voli i prakticira hortikulturu, dizajn i izradu predmeta upotrebne vrijednosti (u kamenu, drvu i metalu).